Vesna Stipić

Nataša Svoboda Arnautov

U prezentaciji se predlaže vođenje učiteljici i učenicima korak po korak s ciljem organiziranja izbora za razredno povjerenstvo. Navodi se koje su osobine predsjednika, kako izabrati kandidate, tko se smije kandidirati i za koga glasati, način glasanja, broja glasanja i proglašenje. Upućuje se i na obveze odabranoga razrednog vodstva.
Primjer je sastavni dio predloženih aktivnosti kurikuluma za  međupredmetne teme.
(goo B.1.1. Promiče pravila demokratske zajednice; goo B.1.2.Sudjeluje u odlučivanju u demokratskoj zajednici.)

Gotov materijal

Razredni izbori

razredni-izbori-ko

Materijal je moguće preuzeti na računalo ili koristiti online.

Zrinka Racić

Materijal za rad s učenicima na temu Medijska pismenost. Materijal je u digitalnom obliku, izrađen u digitalnom alatu Book Creator. Materijal sadrži upitnike, definiciju medijske pismenosti kao i primjere rada s učenicima. Materijal sadrži i kratki medijski sadržaj. Može poslužiti i za rad s nastavnicima. Materijal je namijenjen za rad s učenicima osnovne škole, ali se može prilagoditi i za starije učenike.

Dan medijske pismenosti

medijska-pismenost

Ana Sudarević

Tema se može koristiti u nastavi prirode i društva, na satu razrednika, informacijske i medijske pismenosti u knjižnici i međupredmetnih tema Građanski odgoj i obrazovanje, Učiti kako učiti te IKT. Može se koristiti i u izvannastavnim aktivnostima. 
Učenici će znati gdje pronaći relevantne informacije; osvijestit će važnost poznavanja svojih prava, ali i obaveza. Moći će prepoznati kada je prekršeno nečije pravo, te donijeti zaključke o potrebi poštivanja tuđih prava. Vježbom će poboljšati rad u skupini i međusobnu suradnju.
Učenici će razlikovati četiri skupine dječjih prava, analizirati važnost poznavanja svojih prava. Učenici će poznavanje svojih prava upotrijebiti kako bi prepoznali situacije u kojima su ona dovedena u pitanje. Učenici će radom u skupinama i analizom zadanih situacija prepoznati kršenje dječjih prava te donijeti zaključke o potrebi poštivanja prava drugih. Radeći u skupini moći će dati svoja rješenja zadanih problema. Također, identificirat će i razlikovati prava od obaveza.

Dječja prava

djecja-prava

Melita Brodar

Ovaj mini vodič nastao je iz prakse organizacije znanstvenog dana u osnovnoj školi s ciljem poticanja znanstvene pismenosti, znatiželje i suradničkog učenja među učenicima svih dobnih skupina. Namijenjen je učiteljima koji žele obogatiti školski kurikulum aktivnostima iz STEM područja i povezati različite predmete kroz praktične eksperimente, radionice i istraživačke zadatke. Vodič nudi konkretne ideje za planiranje, provedbu i evaluaciju događanja, uz savjete i prijedloge koji se lako mogu prilagoditi specifičnostima svake škole. Poseban naglasak stavljen je na uključivanje učenika kao aktivnih sudionika u učenju i stvaranju, čime se razvijaju njihove kompetencije za 21. stoljeće.

Mini vodič znanstveni dan

znanstveni-dan

Barbara Ruža Čirjak

U članku je opisan način realizacije teme onečišćenja okoliša i mjere zaštite od onečišćenja na nacionalnoj i globalnoj razini temeljene na metodi učenja putem rješavanja problema (Problem-Based Learning – PBL). Geografija u šestom razredu nudi izvrsne mogućnosti za integraciju tema vezanih uz klimatske promjene, zaštitu okoliša i održivi razvoj. Kroz rad na temi šumskih požara u Dalmaciji učenici su aktivno istraživali uzroke i posljedice požara te osmislili održiva rješenja zasnovana na prirodi (Nature-Based Solutions – NBS). Cilj je bio razviti ne samo znanje iz geografije i prirodoslovlja, već i ključne kompetencije 21. stoljeća – kritičko mišljenje, suradnju, komunikaciju i digitalnu pismenost.

Učenje temeljeno na rješavanju problema (PBL) – geografija u službi stvarnog života: “Vatrena prijetnja Dalmaciji – možemo li je zaustaviti?”

vatrena-prijetnja-da

Snježana Prusec-Kovačić

Polazak u prvi razred osnovne škole važan je događaj i sasvim novo iskustvo u životu svakog djeteta i njegovih roditelja. Za što bezbolniji prijelaz djeteta iz vrtića u školu izuzetno je važna suradnja vrtića i škole. Istraživanjem je dokazano da dječja prilagodba na najranija školska iskustva imaju dugoročne posljedice na njihov kognitivni i socijalni razvoj (Aleksander i Entwisle, 1998; Aleksander, Entwisle i Horsey, 1997.) Što se tiče pripreme djece za školu potrebno je uključiti i roditelje. Neophodna je edukacija roditelja kroz tematske roditeljske sastanke ili edukativne radionice sa ciljem stvaranja što veće senzibiliziranosti roditelja za potrebe svojega djeteta već u vrtiću, kao i u novoj sredini, u školi. 
Učiteljica u prikazu prakse prezentira suradnju četvrtaša i predškolaca koja se odvija  kroz nekoliko generacija. Suradnja škole i vrtića planira se školskim kurikulumom na početku školske godine. Učiteljica zajedno s odgajateljicom isplanira posjet i tijek aktivnosti.
Djeca iz starije vrtićke skupine upoznaju prostorije u školi, djelatnike, razred, školski pribor i udžbenike. Učenici četvrtog razreda za svoje male goste pripreme kraći umjetnički program te zajedno sudjeluju u likovnoj radionici. Cilj je stvoriti ugodno ozračje kako bi se budući prvašići osjećali sigurno i sretno. Učiteljica također planira tijekom svibnja održavanje roditeljskog sastanka s roditeljima budućih prvašića na temu: „Zrelost djece za polazak u školu.“ Upoznaje roditelje sa sposobnostima i vještinama koje dijete treba posjedovati pri upisu u školu. 
Djeca, roditelji i učitelji trebaju međusobno steći povjerenje, prilagoditi se i razumjeti jedni druge tako da djeca zavole školu. Kada djeca imaju pozitivna iskustva o školi, prenose ih svojim roditeljima, koji tada više podržavaju školu. Prelazak djeteta iz vrtića u školu treba biti što „bezbolniji“, a o tome u pravo govori ovaj prikaz prakse.

Suradnja škole i vrtića

suradnja-skole-i-vrt

Mirena Maljković

Iva Fabijanić

Kahoot kviz nastavak na videolekciju za Dan sigurnijeg interneta

Kahoot kviz - Videolekcija Dan sigurnijeg interneta

kviz-sigurni-interne

Videolekcija izrađena tijekom prve godine provođenja projekta BrAin. Materijal je izrađen koristeći AI tehnologije uz mentorstvo učenika. Videolekcija se koristi tijekom obilježavanje dana sigurnijeg interneta no može i tijekom redovne nastave informatike ili medijske kulture. Primarno je namijenjen za učenike od 1.-4. razreda osnovne škole no prikladan je i za učenike 5.-8. razreda osnovne škole. Nakon odgledane videolekcije preporučljivo je s učenicima ponoviti znanje kroz Kahoot kviz nastao na temelju videolekcije.

Videolekcija Dan sigurnijeg interneta

videolekcija-siguran

Materijal se može iskoristiti na nastavnim satima hrvatskog jezika, matematike, tjelesne i zdravstvene kulture, sata razrednog odjela te sata likovne kulture.

Matea Dobrović Juričić

Navedena prezentacija izrađena u digitalnom alatu Canva osmišljena je kao podrška učenicima povodom obilježavanja 100. dana u školi. Središnja tema projekta bile su emocije, koje su odabrane kao polazište za provedbu aktivnosti u sklopu eTwinning projekta integriranog u sve nastavne predmete.
U okviru nastave Hrvatskoga jezika, točnije medijske kulture, učenici su pogledali animirani film Izvrnuto – obrnuto 2, nakon čega su provedene brojne aktivnosti. Uslijedio je vođeni razgovor o prikazanim emocijama te predstavljanje plana projektnih aktivnosti koje će se provoditi međupredmetno. Projekt je započeo aktivnošću „100 riječi u teglici“. Učenici su u bilježnice zalijepili pripremljene nastavne listiće te u njih zapisivali riječi koje ih asociraju na pojedine emocije, poput sreće, straha, srama, dosade ili tuge. U sklopu medijske kulture učenici su se uživljavali u pojedine emocije te, promatrajući svijet kroz „emotivne naočale“, opisivali vlastite osjećaje u situacijama kada se određena emocija javlja.

U nastavi Matematike učenici su se upoznali sa zadatcima riječima, načinima njihova rješavanja te odabirom odgovarajućih matematičkih operacija. Posebno osmišljeni zadatci uključivali su likove emocija iz animiranog filma, čime je nastavno gradivo dodatno približeno učenicima i uspješno uvježbano u svrhu pripreme za provjeru znanja.

Sat razrednog odjela iskorišten je za provedbu edukativne igre sa Skittles bombonima, pri čemu je svaka boja bombona bila povezana s određenim zadatkom vezanim uz emocije. Također, učiteljica je pomoću mobilne aplikacije Aging Booth učenike prikazala kao „emotivne starčiće“, simbolično ih „ostarivši“ za stotinu godina, uz naglasak da emocije ostaju prisutne neovisno o dobi.

Kroz nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture učenici su, pomoću osmišljenih kretnih aktivnosti, učili kako se razgibati, istegnuti ili umiriti u situacijama kada se suočavaju s intenzivnim emocijama.

U nastavi Likovne kulture, uz pozadinsku glazbu iz animiranog filma, učenici su se likovno izražavali. Njihov je zadatak bio za svaku emociju osmisliti i zapisati rečenicu na unaprijed pripremljene listiće, koje su potom pohranjivali u vlastite teglice. Središnja aktivnost sata bilo je ukrašavanje teglica, čija je simbolična namjena „spremanje emocija“. Kada se određena emocija pojavi, učenik na satu razrednog odjela može posegnuti za svojom teglicom i „pustiti“ emociju van.

Završna aktivnost projekta bila je izrada zajedničkog plakata pod nazivom „100 uspomena iz prvog razreda“. Na pitanje učiteljice: „Što ćemo ponijeti sa sobom u drugi razred?“, učenici su odgovorili – znanje i uspomene. Tom prigodom učiteljica je pripremila 100 kuglica koje simboliziraju različite emocije, a učenici su ih likovno ilustrirali.

Po završetku projektnih aktivnosti učenici su ispunili evaluaciju u kojoj su opisali svoje dojmove i osjećaje vezane uz sudjelovanje u projektu. Kao završnica, učenicima su uručene diplome za sudjelovanje u projektu „100. dan u školi“.